SRPSKA PSIHODRAMSKA ASOCIJACIJA SPA MORENO

ISPIT ZA PRVI STEPEN
PRVA STRANA
TABELA EDUKACIJE
EDUKACIJA U SPA
LITERATURA SPA
LITERATURA SPA 1
18 PITANJA SDPS
BIOGRAFIJA DUSANA POTKONJAKA
PISMENI ISPIT 14 TEMA
VODJENJE PSIHODRAMSKE SEANSE
ISPIT ZA PRVI STEPEN
ISPIT ZA DRUGI STEPEN
KLINICKI ESEJ
ISPIT ZA TRECI STEPEN
PROGRAM ZA TRENERA SPA
ENGLISH
The Programme of the Education
LITERATURE
THE FIRST DEGREE EXAM
THE SECOND DEGREE EXAM
THE THIRD DEGREE EXAM
BIOGRAPHY OF DUSAN POTKONJAK
EIGHTEEN QUESTIONS OF SDPS
The Programme for a SPA trainer

Uslovi za polaganje ispita za prvi stepen. Edukacija ima tri stepena


• Mininmum 270 časova u iskustveno-edukativnoj psihodramskoj grupi.Svaki sat –cas u edukatvno iskustvenoj psihodramskoj grupi traje 60 minuta. I tako se i racuna. Svi ostali edukativni sati se racunaju da 1 sat traje 45 minuta.

• Da zapocne i dodatnu obaveznu psihoterapiju u Grupnoj Analizi koja ima 60 seansi i svaka seansa traje po 90 minuta. Tih 90 minuta se racunaju kao 2 edukativna sata po 45 minuta. Oni studenti koji ispune 270 sati u edukativnoj iskustvenoj grupi , deo sati iz terorije i vodili su uspesno seanse na superviziji uzivo mogu polagati prakticni ispit za 1 stepen i pre nego sto su zavrsili svih 60 seansi iz Grupne Analize

• Da je ucesvovao u oko polovini sati teorije, a to je 40 sati teorije sa trenerima i 40 sati teorije u studentskoj peer grupi za teoriju...Ako potrebni sati teorije nisu jos ispredavani onda se studentu moze odobriti da polaze ispit za prvi stepen iako nema potrebnih 40 sati sa trenerima i 40 sati u studentskoj peer grupi. Svaki sat teorije racuna se po 45 minuta. Jedna seansa teorije najcesce traje 3 puta po 45 minuta a to je 135 minuta i to su 3 sata teorije.
• .Studenti pišu potrebne eseje za prvi stepen kao i eseje iz teorije kao i kraci koncept iz teorije na 1 do 2 strane za svaku studentsku peer teorijsku seansu. Takodje studenti povremeno pisu i protokole za odrzanu iskustveno edukativnu seansu. Svi ovi eseji se racunaju kao dodatni sati iz teorije.
• Da je student bio protagonista bar 3 puta.
• Da je vodio psihodramu ili vinjetu uspesno 3 puta kao direktor.Ovo se desava na superviziji uzivo ili na seansi teorija kroz akciju. Da je 3 puta uspešno vodio proces.da je napisao 3 protokola.

Da napiše :
1. Ličnu biografiju sa psihodinamskim, psihodramskim pristupom.
2. Profesionalna biografija, prethodno školovanje, završen fakultet. Ako je student pri kraju studija, koliko mu je ispita još ostalo. Eventualno postdiplomsko obrazovanje i specijalizacije Sadašnje i prethodna zaposlenja, volonterski rad. Broj iskustvenih časova u psihodramskoj edukaciji S.P.A.- Moreno.Broj drugih sati edukacije u SPA, sati iz grupne analize ,sati iz teorije. Eventiuano dodatni broj sati edukacije u nekoj drugoj psihodramskoj skoli. Broj sati u , seminarima i u radionicama koje su vodili drugi treneri ,radionice na kongresima. predavanja. . Broj časova iskustva u nekoj formi psihoterapije grupnoj ili individualoj . Samoprocena dosadašnjeg psihoterapijskog iskustva. Eventualno kliničko iskustvo unutar delatnosti u mentalnom zdravlju i vođenju grupa.
3. Esej: Moje iskustvo u psihodrami, u grupnom toku. procesu, zagrevanju, kao protagonista, dubl, augzilieri, direktor.i kao član grupe u šeringu.
4. Analiza dve psihodramske seanse od kojih je bar jednu vodio student..
Takođe, eseji iz teorije i protokoli seansi koje je student pisao ..

Procena trenera da li je student spreman za ispit i na šta još treba da obrati pažnju.
Odbor S.P.A. i Edukativni odbor procenjuje da li je student kandidat ispunio sve uslove za ispit.

ISPIT: Student vodi grupu od početka seanse. U prisustvu 2 clana komisije.

Student prati grupni tok i vodi zagrevanje, koje je u skladu sa grupnim tokom. Kada je moguće, student prati psihodramski na sceni grupni tok i međuljudske odnose u grupi, odnosno, kada je to u skladu sa energijom grupe, na sceni postavlja aspekte grupnog procesa.
Izbor protagoniste, ali da student ima u vidu da su svi članovi grupe u toku seanse povremeno protagonisti i da na njih, kada je moguce, povremeno obrati pažnju.
Saradnja sa protagonistom i grupom. Tele u grupi. Da ako direktor ima odličnu ideju, ali ta ideja nije sada u skladu sa protagonistom i grupom, može da odustane od te ideje i da prati i podržava protagonistu, da idu zajedno, a ne da guraju u suprotnim smerovima.
Izbor, postavljanje, scene seting, i vođenje scena. Da direktor, a koliko je moguće i protagonista razumeju zašto se scena izvodi. Korišćenjem psihodramskih tehnika, uvođenje drugih likova u scenu (augzilieri), zamena uloga u trenutku kada se protagonista dovoljno ispoljio. Kada da student ostavi protagonistu duže u ulozi druge ličnosti, .Koliko student , omogućava protagonisti da iskoristi dubl, miroring,a kada surplus reality. Da li student prati emocionalnu energiju protagoniste i grupe (emotional smoke), da li omogućava da se scena potpuno razvije, odnosno da ne prekida protagonistu kada je u emocionalnom zamahu. Da student primeti ako protagonista gubi energiju, ako ga nešto inhibiše i da radi na tome. Da li direktor oseća kada da bude prostorno blizu protagoniste, a kada da se povuče i da pusti da se scena razvije. Da student primeti, ako odnos između direktora i protagoniste postane drama i da to onda istraži na sceni uvođenjem augzilieri direktora. A student direktor da se povuče iz žarišta scene. Da li su u psihodrami istraženi sadašnjost i međuljudski odnosi, present tense and relationships. Da li student prati eventualne destruktivne procese u grupi (anti-group) i da li na to ukazuje grupi. Koliko student može da prati i svoje lične procese u toku drame i koliko to može da ispolji kasnije u samoproceni. Da na kraju akciono dramskog scenskog dela seanse, student vrati protagonistu u sadašnjost i realnost. Da je student svestan proteklog vremena i da zna kada i kako da dramu privede kraju.
Student vodi šering, usmerava članove grupe da ne analiziraju i da ne daju savete, već da dele svoje iskustvo ako su bili u nekoj ulozi na sceni, svoje identifikacije ili kontraidentifikacije, u čemu je iskustvo članova grupe slično ili različito sa protagonistom. Ako je član grupe bio u toku drame u jakoj emociji, student direktor ga ohrabruje da, ako je to moguće, podeli sa grupom. Ako ima vremena i ako student oseća da je to u skladu sa grupnim tokom, može ponuditi i kraći akcioni šering. Ako je do šeringa vodio vinjetu, a ima vremena i grupa je zagrejana, student može da uradi još jednu vinjetu do kraja akcionog dela ispitne drame. Od studenta se ne traži da bude savršen, već da bude siguran, safe za grupu i da dovoljno dobro vodi dramu. Prethodne napomene ne treba da zabrinu studenta, jer to su saveti i niko ne može idealno da vodi dramu i grupu. Bitno je da student oseća, razume i veruje u psihodramski grupni proces, da je u harmoniji sa grupnim tokom i protagonistom i grupom, kao i da student direktor ne postane prepreka, već da radi i ide zajedno sa grupom. Posle završetka šeringa, sledi pauza od 15 do 20 minuta, u kojoj student priprema samoprocenu vođenja grupe.
Sledi kraći proces, u kome ostali studenti daju komentar i postavljaju pitanja.
Pitanja komisije upućena studentu. Šta student procenjuje da je uradio dobro, šta je eventualno bilo manje dobro. Šta je bilo bitno u drami sa protagonistom, šta je bilo bitno u grupnom procesu. Da li student sagledava i sadržaj drame i koliko može da izvrši analizu, content i proces. Šta student misli da je moglo drugačije. Šta je bilo psihoterapijski. Da li student razume feedback i eventualnu kritiku i koliko student može komentare grupe i trenera da integriše u budući rad. Koliki je potencijal studenta da unapredi svoj rad i lični psihoterapijski proces. Komisija može studentu postaviti i teorijska pitanja, vezana za psihodramsku seansu koju je vodio, kada je moguće da student svoju samoprocenu poveže sa teorijom psihodrame i grupne psihoterapije. Ponavljam, ove napomene ne treba da sputavaju studenta, jer nema idealne samoprocene, ni analize grupnog toka i drame.na sceni.
Procena Komisije:
1. Položio
2. Položio uslovno. Potrebno je da vodi još nekoliko psihodrama kao direktor, da bude protagonista i eventualno napiše još neke eseje. Da prati svoj psihoterapijski proces kao član grupe i kao student direktor. Ovo se dešava u periodu koji odredi komisija.
3. Kandidat je potrebno da polaže ceo ispit ponovo. Termin polaganja ispita se određuje u dogovoru studenta i trenera.
Komisija daje pisanu i usmenu procenu, feed back.


jun 2006 i dopunjeno oktobra 2016
Dušan Potkonjak

.